• Vijesti
  • Društvo
  • INSPEKCIJE ZAVRŠILE POSAO: Suva bušotina u podmorju povod za slavlje ekologa

INSPEKCIJE ZAVRŠILE POSAO: Suva bušotina u podmorju povod za slavlje ekologa




INSPEKCIJE ZAVRŠILE POSAO: Suva bušotina u podmorju povod za slavlje ekologa

U NVO sektoru zadovoljni, jer se Crna Gora ne bi mogla nositi sa eventualnim ekološkim incidentima koji nijesu rijetkost.

“Na svu sreću, jer u slučaju i jednog incidenta sa izlivanjem nafte iz naftne platforme, brodova rafinerija ili tankera koju bi naftu prevozili, Crna Gora nije i nikada neće imati kapaciteta ni mehanizacije da se izbori i na vrijeme sanira naftnu mrlju što bi imalo katastrofalne posljedice kako po živi svijet tako i po turizam“, kazao je Dragićević.

On je pojasnio da je teret sanacije incidenta po ugovoru preuzeo koncesionar, koji bi mehanizaciju morao da transportuje iz Italije, te bi potencijalni ekološki incident sa naftne platforme koja bi bila udaljena svega dvadesetak kilometara od naših plaža izazvao nesagledive posljedice.

„Ne treba trošiti riječi o tome koliko je finansijski dio ugovora bio štetan po Crnu Goru i njene građane. Sada kada je saga o Crnoj Gori kao Kuvajtu završena, možemo se pridružiti ostatku svijeta koji pravi otklon od fosilnih goriva kroz ulaganje u zelene tehnologije i privlačenje zelenih investicija“, zaključio je Dragićević.

Ekološka aktivistkinja iz Organizacije KOD Nina Pantović je reagujući na vijest da u našem moru nafte nema kazala da je “poltička klasa toliko bila ubijeđena da nafta postoji da su skoro i nas ubijedili da je to stvarno tako”.

Pantović poručila da kako ćemo krenuti naprijed zavisi od nas i od našeg znanja Pantović poručila da kako ćemo krenuti naprijed zavisi od nas i od našeg znanja

“Sve je djelovalo kao da treba samo da se iskopa neka rupa i da će crno zlato da nam donese ogromno bogatstvo, a mi nećemo morati ništa raditi do kraja života. Nametano nam je ekonomsko blagostanje na bazi pretpostavki, kopao se bunar, a vode niodkuda. Sada, nakon prvog bušenja znamo da nafte i gasa nema, ali ne znamo na koliko mjesta će da se buši i ko će da nadoknadi nastalu štetu u morskom ekosistemu, jer buka i vibracije su pogubni za ribe delfine i morske kornjače. I dalje nam izvještaji o načinu rada i posljedicma bušenja nijesu dostupni”, naglasila je Pantović.

Ona ističe da i dalje činimo grešku, jer se oslanjamo na odluke energetskih korporacija, a ne na stvarne potrebe razvoja.

“Ako nastavimo sa bušenjem, doprinosimo destrukciji planete i klimatskim promjenama, ali i direktno činimo manje vrijednim naše bogatstvo – južno primorje. Svakako, ostaje nam da se nadamo da će i na drugim mjestima našeg mora rupe biti suve. Što prije shvatimo da naši resursi treba da budu u našim rukama, da zavise od nas i od našeg znanja, to ćemo prije krenuti naprijed”, smatra Pantović.

Ona je podsjetila da je od 2001. godine registrovano preko 130 globalno značajnih izlivanja nafte, te da je veliki broj onih koji su povezane sa naftnim platformama.

“Najčuvenija je ona koja se desila u Meksičkom zalivu, kada je 2010. havarija na naftnoj platformi uzrokovala ekološku katastrofu u kojoj je stradalo oko 800.000 ptica, a procjene su da se izliv nafte proširio se na oko 176 hiljada kvadratnih kilomatara, što predstavja jednu i po površinu cijelog Jadranskog mora. U pokušaju saniranje ove kolosalne štete u more je ubacivana supstanca koje će zatrovati more i dugoročno poremetiti lanac ishrane. Deset godina kasnije ljudi umiru od teških bolesti, jer su se kupali kad im je rečeno da su posljedice sanirane, a da je voda bezbjedna”, upozorava Pantović.

Ona je zaključila da zabrinjava stav državnih institucija po pitanju odnosa prema potencijalnim opasnostima po životnu sredinu.

“Na sve ove potencijalne probleme, iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma su sedmicama iznosili stavove o tome da ne postoji gotovo nikakva opasnost, a da je prošla vlast odradila savršen posao sklapajući ugovor o bušenju Jadrana. Tokom razgovora kada smo ukazivali na opasnosti ovog posla, u Ministarstvu kapitalnih investicija nam je rečeno da možemo napustiti sastanak ako nam se ne dopada. Funkcionere plaćamo da bi vodili računa o svakom potencijalnom riziku zato i dalje insistiramo na tome”, izričita je Pantović.

INSPEKCIJE SU IZVRŠILE KONTROLU BUŠOTINE

Ogleasila se PR Služba Uprave za inspekcije poslove Vlade Crne Gore i naglasila da Uprava za inspekcijske poslove je preko inspekcije za ugljovodonike i ekološke inspekcije vršila nadzor nad radovima na istražnoj bušotini u Crnogorskom podmorju, a koji su otpočeti u martu mjesecu prošle godine od strane italijansko-ruske kompanije “Eni -Novatek”.
Nadležne inspekcije svakodnevno su dobijale izvještaje o bušenju, geološke izvještaje te izvještaje o isplaci na osnovu kojih su kontrolisani radovi, pa je brodom koncesionara, jednom mjesečno, obilažena zaštitna zona oko platforme, zajedno sa CETI-jem koji je vršio uzorkovanje vode oko postrojenja u cilju ispitivanja kvaliteta vode.

Radovi su se izvodili po Planu i Programu koji su urađeni na osnovu Ugovora o koncesiji.

Napominjemo da su tokom operacije bušenja uzimani uzorci stijenskog materijala prema Planu i Programu i ovi uzorci su uskladišteni u Luci Bar i isti se prerađuje u Hemosan doo Bar u cilju inertizacije. Nakon prerade vršila su se više puta laboratorijska ispitivanja karaktera otpada koja su pokazala da se radi o neopasnom otpadu i isti se kao takav odlagao na deponiju Možura.

Nakon dostizanja dubine od 5953m i ulaska u rezervoar prekinuti su radovi na bušenju i započeti su radovi na cementiranju i zatvaranju bušotine. Ovo podrazumijeva i izvlačenje opreme iz bušotine, nakon čega će Institut za biologiju mora izvršiti snimanje morskog dna i upoređivanje sa tzv. nultim stanjem (prije bušenja) u cilju utvrđivanja da li je bilo negativnih uticaja na ekosistem.



Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments

Povezane vijesti


Pratite nas i putem Android aplikacije

Jadran Budva® 2022. All rights reserved. Made By 

Naslovna
Sve vijesti
Pretraga