Lav nije usamljen slučaj krijumčarenja: Tigar u Sutomoru otkinuo ruku ženi, dva emua uvezena…

Stojan Sekulović, koji je važio za žestokog momka, u svom dvorištu dražao je dva bengalska tigra, koji su bili smješteni u dva odvojena kaveza.

Kako su tada pisali mediji, on ih je na neobičan način uvezao u Crnu Goru. Životinje je 2006. godine otkrila granična policija u kombiju u rejonu Vraćenovića nedaleko od granice između BiH i Crne Gore.

Policija je saopštila da su Beograđani Goran K. i Vuk V. zajedno sa Stojanom Sekulovićem granicu prešli van graničnog prelaza iz pravca Bileće kombijem beogradske firme „Kelena YU“, koja se bavi uvozom „pireli“ guma u Srbiju. Vozili su dva sibirska tigra u Sutomore. Osumnjičenu trojku saslušao je istražni sudija i ubrzo pustio da se brani sa slobode, a policija je tigrove predala nadležnim službama tadašnjeg Ministarstva za zaštitu životne sredine.

„Ovo je čast za Crnu Goru jer ove mačke rijetko gdje mogu da se vide. Procjenjuje se da ih u prirodi u čitavom svijetu ima oko 200 i njihova vrijednost je neprocjenjiva. U Sutomoru, gdje smo namjeravali da ih odvedemo u ZOO-vrt, napravljen je kavez 14 sa pet metara koji je koštao 30.000 eura“, ispričao je tada Goran K., vozač kombija, ispred zgrade nikšićkog Centra bezbjednosti. Međutim, pošto nije bilo odgovarajućih uslova za njihov smještaj, tigrovi su ubrzo vraćeni Stojanu Sekuloviću, podsjeća Mondo.

Sekulović je, kako su pisali mediji, kazao da je tigrove dobio kao poklon od Slavka Milakovića iz Prijedora, gdje su zavedeni u tamošnjem ZOO-vrtu.

„Kavez je apsolutno bezbjedan, urađen je prema standardu i može da izdrži pritisak od osam tona“, rekao je tada Sekulović okupljenim novinarima.

On je tada kazao da je tigrove odlučio da odovede kući u Sutomore i osnuje zoološki vrt, prvi na crnogorskom primorju.

Međutim, njegova ideja nikada nije zaživjela. Godinu nakon što ih je doveo u Sutomore, desila se jeziva nesreća 2007. godine u kojoj je žrtva bila Stojanova majka Slavica Sekulović. Dok je čistila kavez i hranila životinje, ona se okliznula tik uz rešetke. U tom trenutku jedan tigar je ščepao za ruku i nije puštao dok joj je nije otkinuo iz ramena. Teške povrede nanio joj je i na nozi.

Tada se pisalo da crnogorsko ministarstvo planira da sibirske tigrove iz Sutomora trajno smjesti u nekom zoološkom vrtu u inostranstvu, gdje bi im bili pruženi odgovarajući uslovi za život. Međutim, podataka o daljoj sudbini ovih sibirskih tigrova nema i niko ne zna šta se na kraju zaista desilo.

2017. uvezena dva emua, niko ne zna kako

Crna Gora nema zoološki vrt ili rezervat za prihvat divljih i egzotičnih životinja i svaki novi slučaj kada se životinje sticajem okolnosti ili krijumčarenjem pojave na teritoriji Crne Gore otvara seriju pitanja, a prije svih, ko je nadležan i gdje adekvatno zbrinuti životinje.

Emu, ilustracija

Da naša država ima veliki problem s krijumčarenjem egzotičnih životinja, kazali su nedavno u Agenciji za zaštitu životne sredine.

Nerjetko su društvene mreže izvor tih informacija, jer se građani rado s njima fotografišu.

“Tako da mi bukvalno skoro svakodnevno dobijamo informaciju da se u Crnoj Gori nalazi neka životinja koja ne pripada našoj fauni i koja je bukvalno prokrijumčarena”, kazao je za TVCG Darko Saveljić iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Vlasnici divljih životinja teško mogu da ispune njihove biološke zahtjeve, posebno kad odrastu. A to je onda problem za državu.

“Zato što država mora da se brine o njoj, da je zbrine, da potraži zoološke vrtove ili prihvatilišta u regionu koja će da prime tu životinju i da je zbrinu i da postane bezopasna za stanovništvo”, kazao je Saveljić.

Ono što je ipak najveći problem, napominju iz Agencije, je patnja životinje u ambijentu koje nije njeno prirodno stanište postajući žrtva nepromišljenosti ljubitelja egzotike.

“Zamislite jednog sivog sokola koji leti preko 300 kilometara na čas kad ga vi zatvorite u neki kavez, on pati isto i taj lavić on je osuđen na život u zatočeništvu zato što je on kao takav nije spreman da se vrati u prirodu zbog toga što je naučio na ljude”, naveo je Saveljić.

Zakon precizno definiše pravila držanja divljih životinja. Potrebne su potvrde o njenom porijeklu, dozvole država izvoza i uvoza, veterinarske pretrage kao i dozvola za držanje. Problem je, kažu, njegova primjena.

“Mi smo juče saznali u Agenciji da je 2017. čovjek uvezao dva emua, emu je ptica koja ima metar i po, dva, kako ih je uvezao to niko ne zna”, navodi Saveljić.

Upravo zbog takvih slučajeva nastaje problem, napominju u Agenciji, jer je pitanje da li zemlje regiona, pa čak i Evropske unije imaju kapaciteta da takve vrste zbrinu.