• Vijesti
  • Naš grad
  • (FOTO) Jegorov put, simbol jake vjere, porodične drame, remek djelo, koje i dalje nije zakonom zaštićeno

(FOTO) Jegorov put, simbol jake vjere, porodične drame, remek djelo, koje i dalje nije zakonom zaštićeno




(FOTO) Jegorov put, simbol jake vjere, porodične drame, remek djelo, koje i dalje nije zakonom zaštićeno

Mještanin Blažo Kažanegra  upozorava  Jegorov put je kulturno blago koje još uvijek nije zaštićeno zakonom kao nepokretno kulturno dobro a ima sve predispozicije da bude tako registrovano.

„Od manastira Praskvica pa do vrha Čelobrda, proteže se takozvani Jegorov put, kojeg je napravio ruski monah Jegor Stroganov krajem 18 i početkom 19 vijeka. Jegor je bio oficir carske ruske vojske koji je nakon jednog dvoboja bio ranjen u ruku, koja mu je kasnije amputirana, usmrtivši pritom vjerenika svoje ćerke Jekaterine. Uslijed porodične drame, griže savjesti i drugih okolnosti Jegor napušta Rusiju i nakon određenog vremena put ga „nanosi“ u manastir Praskvicu gdje ostaje do kraja svog života. Uprkos tome što nije imao jednu ruku, preuzima na sebe zavjet ćutanja (обет молчания) kao i graditeljski podvig – da napravi put od Velje luke (današnja Kraljeva plaža) do vrha brda Čelobrda i na tome je radio oko deset do petnaest godina, možda i više ističe Kažanegra.

Prema njegovim riječima ovaj put nije obična planinska staza već sofisticirani građevinski poduhvat sa potpornim kamenim zidovima, bočnim međama, ukrasnim detaljima i ornamentima na pojedinim mjestima, sa pažljivo biranim kamenjima raznih oblika, malim i velikim, uskim i širokim, koji su vještom kamenorezačkom tehnikom odlamani sa usputnih krečnjačkih stijena čelobrdske strane, obrađivani i pažljivo ugrađivani u ovaj put.

“Hodajući ovim putem, sa lijeve i desne strane, ako obratimo pažnju mogu se vidjeti praznine u krečnjačkim stijenama odakle su rezane i skidane kamene ploče raznih veličina za izgradnju puta. Ovaj put stoga predstavlja prelijepu interakciju čovjekovog rada i prirode, u jednoj skladnoj harmoniji, pri čemu je priroda samo blago oblikovana u korist ljudske potrebe, a da se to vizuelno skoro i ne primjeti, naročito ako se posmatra sa malo veće udaljenosti. Funkcionalno gledano, ovaj put je napravljen pretežno sa blagim usponima tako da putnik koji hoda  njime ne osjeća pretjerani umor iako se put uspinje uz liticu Čelobrda koja je dosta strma. Od manastira Praskvice do vrha Čelobrda ovim putem se može izići za oko 20-tak minuta lagano bez velikog napora. Tokom skoro čitavog puta pruža se prelijep pogled na Sveti Stefan, Miločer i cijeli budvanski zaliv. Moguće da mu je neko povremeno pomagao u gradnji ovog puta, drugi monasi ili mještani, kada je trebalo da se prebaci neki veliki kamen ili slično, ali po važećem predanju Jegor je imao glavnu ulogu u izgradnji ovog puta, odnosno tvrdi se da ga je napravio sam. Utoliko ovaj put ima još veću kulturnu i svaku drugu vrijednost, jer ga je napravio čovjek koji je imao samo jednu ruku sposobnu za rad, što je na neki način čudo samo po sebi”, navodi Kažanegra i dodaje da priča o Jegorovom životu je nevjerovatna priča koja je inspiracija za mnoge umjetnike i stvaraoce, i tako će biti i ubuduće.

“Nakon određenog vremena Jegorovog života u manastiru, pojavljuje se još jedan monah iz Rusije po imenu Jelisej koji se takođe nastanjuje u manastiru. Ovaj monah se kasnije teško razbolio i pred njegovu smrt ispostavlja se da je on ustvari Jegorova ćerka Jekaterina koja je dugo tragala za svojim ocem i na kraju ga našla u Praskvici.

Oboje danas počivaju u porti manastira Praskvica, jedno pored drugog.

Oboje su ispunili svoje ciljeve: Jekaterina je pronašla oca, a Jegor je savršio svoj podvig u radu, tihovanju i pokajanju”, naglašava Kažanegra.

Podvlači da Jegorov put je kulturno blago koje još uvijek nije zaštićeno zakonom kao nepokretno kulturno dobro.

“Takođe, predanje o Jegoru Sroganovu čini dio nematerijalne kulturne baštine Paštrovića te i u ovom pogledu postoje jasne pretpostavke za zakonsku zaštitu. Međutim, mnogo ljudi ne zna da čak ni Miločerski park sa kraljevskom rezidencijom, vilama i pomoćnim objektima nije zaštićen kao kulturno dobro, pa stoga ne čudi što ni Jegorov put nije do sada zaštićen zakonom. Mnogo kulturnih dobara u Paštrovićima nisu zaštićeni, počev od Miločera preko raznih fortifikacionih utvrđenja, kula, potom brojnih crkava i srednjovjekovnih grobalja, kao i pred-hrišćanskih tumula i gradina”, kazao je Kažanegra.

Kažanegra ističe da u Miločerskom parku mogu se i danas vidjeti ostaci Jegorovog puta, naročito u blizini francuskog mosta (sagrađenog 1808 g.) iako je na pojedinim mjestima zatrpan i prekinut.

Put je takođe oštećen prilikom izgradnje magistralnog puta, obilaznice oko Miločera, koji je trebao da spoji miločerski put sa gornjom magistralom ali nije nikad dovršen.

Danas kulturni i prirodni pejzaž Miločera sa Jegorovim putem koji se penje do Čelobrda, sa okolnim selima, crkvama i manastirima u zaleđu, ugrožen je raznim infrastrukturnim projektima čiji autori i investitori ne mare za kulturna i prirodna blaga ovog kraja, koja su osnov razvoja turizma. Pejzaž je ugrožen najavljenim projektom brze ceste sa 4 trake koji treba da prođe nekoliko stotina metara iznad završetka Jegorovog puta na vrhu Čelobrda, tik uz sela i crkve.

Pejzaž je takođe ugrožen planiranim projektom vjetroelektrane Brajići koji predviđa izgradnju visokih vjetro-turbina na vrhovima susjednih planina koje proizvode buku (tzv. infrazvuk) koja utiče na zdravlje ljudi. Takođe, pejzaž Jegorovog puta i Miločerskog parka, kao skladne cjeline, ugrožen je (tj. već je devastiran) izgradnjom kondo hotela u Miločerskom parku. Ukoliko se ne zaštite u skorijoj budućnosti, i Miločer i Jegorov put, kao i paštrovska sela u zaleđu, sva ova kulturna dobra su u opasnosti da budu trajno devastirana a dijelom i uništena, a neka od njih već i jesu nažalost. Sama riječ kulturno nasleđe (cultural heritage) podrazumijeva neko blago koje smo naslijedili od prošlih generacija uz obavezu da ga čuvamo za sledeće generacije koje takođe imaju pravo na ovo blago, stoga im se ono mora sačuvati. O ovome moraju razmišljati i mještani i investitori koji nam ovdje dolaze”, zaključuje Kažanegra.



Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments

Povezane vijesti


Pratite nas i putem Android aplikacije

Jadran Budva® 2022. All rights reserved. Made By 

Naslovna
Sve vijesti
Pretraga